
Autor: Majda Jelačević , Mar 19, 2026
Unatoč tome što se danas više nego ikad govori jasno i glasno o problemima mentalnog zdravlja, različiti relevantni podaci ukazuju na to da taj problem nije ni blizu rješenja. Edukativna kampanja o mentalnom zdravlju djece i mladih u digitalnom okruženju koja je provedena 2025. godine, pokazala je da u Hrvatskoj više od 50.000 mladih ima poteškoća sa mentalnim zdravljem. Raspon problema je vrlo širok, od straha i anksioznosti, problema s učenjem i koncentracijom, pa sve do najtežih slučajeva, poput kliničke depresije i suicidalnih misli. Hrvatska je tako jedna od mnogih zemalja koja slijedi rastuće krize mentalnog zdravlja mladih, dodatno pogoršanih u razdoblju pandemije i potresa.
Mnogi smatraju kako se temi mentalnog zdravlja mladih ne treba pristupati ozbiljno, kako su današnji mladi preosjetljivi ili kako ih pravi problemi tek čekaju u odraslom životu. No činjenica je da se već u školskom razdoblju mnogi mladi susreću sa problemima odraslih ljudi. Obiteljske nesuglasice, razvod roditelja, siromaštvo, bullying, droge i alkohol, usamljenost, teško sklapanje prijateljstva, izoliranost, stres zbog ispita; samo su neki od mnogih problema. Kao posljedica takvih, ponekad za mladog čovjeka teških izazova, javljaju se strah, anksioznost, fobije, problemi sa spavanjem (poput nesanice ili noćnih mora), problemi s učenjem i pamćenjem, odbojnost prema svojoj okolini te strah od socijalnih kontakata ili javnih nastupa. Ukoliko takvi simptomi dugo potraju, mogu se čak odraziti i na fizičko zdravlje, poput grčeva, problema sa probavom, jakih glavobolja, drhtanja, povišene tjelesne temperature i slično. Istraživanja u Hrvatskoj su pokazala kako su kod mladih najčešće zamijećeni anksioznost, potištenost, cyberbullying i samoozljeđivanje. Mnogi stručnjaci ovu pojavu povezuju i sa sve češćom upotrebom digitalne tehnologije, te nedostatkom ljudskog kontakta i bijegom u virtualni svijet umjesto stvarnog svijeta. Posebno su ranjivi oni mladi koji upotrebljavaju droge i alkohol, te posežu za samoozljeđivanjem ili suicidalnim mislima, te im kao takvima treba posvetiti posebnu pažnju.
Još jedan problem veliki problem je perfekcionizam. Današnji mladi odrastaju u svijetu stalnih usporedbi, visokih očekivanja i pritiska da budu savršeni. Obitelj, škola, društvene mreže i osobne ambicije često stvaraju dojam da nikada nije dovoljno dobro. Upravo tu perfekcionizam, iako naizgled pozitivan, može biti veliki izazov za mentalno zdravlje. To nije samo želja da budemo što bolji- lako se upadne u zamku da moramo biti besprijekorni. Neki od znakova su: nerealne ambicije i očekivanja, strah od pogrešaka, osjećaj bezvrijednosti u slučaju neuspjeha, a zatim i neprihvaćanje kritike. Društvene mreže također često prikazuju “savršene” živote drugih ljudi, a to može stvoriti iluziju kako svi drugi uvijek izgledaju savršeno, nasmijano, prelijepo, bez i jedne brige u životu; što također može pojačati osjećaj bezvrijednosti te perfekcionističke tendencije.
Moje iskustvo s problemima mentalnog zdravlja je počelo u srednjoj školi, kada sam oboljela od opsesivno-kompulzivnog poremećaja, koji se manifestirao u prisilnim mislima te čestim, ritualnim ponavljanjem radnji. Nakon srednje škole to je prešlo u česte napade anksioznosti, osjećaj usamljenosti te vrlo neobične, intenzivne snove, ponekad i noćne more. Otišla sam na razgovor sa psihologicom u psihološkom savjetovalištu za mlade TESA. Unatoč tome što je bilo potrebno puno, razgovora, truda, kopanja po prošlosti, na kraju se sve isplatilo. Naučila sam kako ostaviti prošlost iza sebe, gledati u budućnost, učiti iz svojih i tuđih iskustava te prihvatiti ono što se ne može promijeniti te kako ne mora uvijek sve biti savršeno i onako kako smo mi to zamislili.
Ako ste se nakon ove crtice o važnosti mentalnog zdravlja, svijesti da sami sebi moramo biti na prvom mjestu i složenog, a opet često prisutnog pojma “perfekcionizam” više zainteresirali za te teme, posjetite nadolazeće edukativne aktivnosti koje kroz projekt It Starts With You organizira naš tim Evaluacije. Prijaviti se možete putem forme do popunjenja mjesta!
Saznaj više!
Ako želiš saznati više o ovome i ostalim projektima, posjeti našu web stranicu. Kako ne bi propustio/la najnovije informacije o radu Udruge, zaprati nas na društvenim mrežama – Facebooku, Instagramu, Linkedlnu, TikToku i YouTubeu. Pretplati se i na dvotjedni newsletter kako bismo te mogli obavijestiti o aktualnim projektima na mail.