Izvješćivanje o održivosti - nove prilike ili propadanje?

Poduzeća današnjice susreću se s novim izazovima nametnutim od strane Europske Unije u svrhu boljitka sveopće zajednice. Konkretno, radi se o posljednjoj Direktivi usmjerenoj na izvještavanje o poslovanju ne samo na financijskom području, već i o utjecaju poduzeća na okoliš i društvo te utjecaju svijeta na poduzeće. To zvuči kao nešto pozitivno i potrebno - no u čemu je onda problem?

Direktiva o korporativnom izvještavanju o održivosti - CSRD

Naime, prema CSRD Direktivi koja je stupila na snagu 05. siječnja 2023. obuhvaćeno je više poduzeća nego prije (sva velika poduzeća i sva poduzeća koja kotiraju na uređenim tržištima, osim mikro poduzeća). Ova direktiva ima za cilj poboljšanje transparentnosti i omogućavanje dionicima da procijene doprinos poduzeća klimatskim ciljevima EU -a. 

Bazira se na 12 ESRS standarda za izvješćivanje o održivosti i puno je detaljnije razrađena od prijašnje NFRD Direktive. Fokus je na mogućnosti usporedbe izvještaja o održivosti (što je do sada nije bilo moguće u većini slučajeva). 

Direktiva obuhvaća oko 50 000 poduzeća. Također, pokriva ona s više od 250 zaposlenih ili sa neto prihodom većim od 40 milijuna €. Svako će poduzeće morati sastaviti integrirano izvješće koje obuhvaća  poslovodstvo, financijski izvještaj, kao  i izvještaj o održivosti. 

Uvodi i obaveznu nezavisnu reviziju i verifikaciju podataka o održivosti, što  će povećati kredibilitet i pouzdanost informacija, za razliku od prijašnjih godina kada se provjeravalo samo je li izvješće objavljeno. Također,  izvješća će morati biti sastavljena prema principu dvostruke materijalnosti.

Princip dvostruke materijalnosti

Poduzeća će zapravo morati opisati kako njihov poslovni model utječe na svijet (kako aktivnosti, proizvodi i usluge tvrtke utječu na ljude i okoliš putem poslovnih odnosa i lanca vrijednosti) i kako vanjski čimbenici održivosti (npr. klimatske promjene ili pitanja ljudskih prava) utječu na razvoj, financijski položaj, uspješnost i novčane tokove tvrtke. To će omogućiti ulagačima i drugim dionicima donošenje informiranih odluka o pitanjima održivosti. 

Procjena materijalnosti nije jednokratna aktivnost - mora se redovno preispitivati kako se mijenjaju okolnosti poslovanja i očekivanja dionika. Do toga se dolazi izračunom u tablici utjecaja, pri čemu polja s najvećim brojkama imaju najveću težinu za poduzeće i predstavljaju najveću materijalnost na koju bi trebalo osvrnuti pozornost i detaljno izvjestiti. 

ESRS standardi

ESRS (eng. European sustainability standards) standardi pokrivaju širi spektar tema, poput izvještavanja o klimatskim rizicima, utjecaju na bioraznolikost, kao i o ljudskim pravima te drugim društvenim pitanjima. 

Do sada, ovo je najambiciozniji i revolucionaran pristup izvještavanju o održivosti.

Problematika poduzeća

Sada kada su gotovo sva poduzeća upoznata s novim zadacima i obavezama pojavio se problem struke. Budući da ovakvi izvještaji zahtijevaju dugotrajne analize i prikup podataka poduzećima koja nemaju stručno osposobljeno osoblje (primjerice menadžera održivosti) teško je  slijediti standarde i objaviti valjani integrirani izvještaj. 

Nadalje, pojedini segmenti nisu jednostavni za izračunati, pogotovo tvrtkama koje nemaju dosljedno prikupljenu arhivu ili bazu podataka o nekom predmetu mjerenja. Mana ovakvih izvještaja, vidljiva golim okom, je nedostatak grafikona i brojčanih podataka. Nova izvješća su prožeta tekstom što otežava koncentraciju i pronalazak traženih informacija.  

Situacija u Republici Hrvatskoj

Kako se problemi javljaju u velikim kompanijama, malim i srednjim poduzećima još je teže. U Hrvatskoj je vrlo malo poduzeća koja uspijevaju objaviti integrirana izvješća i uspješno opravdati svoj konkurentan položaj na tržištu.  Primjeri takvih poduzeća su Cromaris d.d., Hrvatski Telekom d.d. i Valamar Riviera d.d. koji svoje hotele ima i u drugim državama, a izvješća nisu suhoparna već profesionalno uređena uz slike, primjere i brojčane podatke. 

Ovakva izvješća ulijevaju povjerenje, sigurnost kupaca i investitora te pružaju detaljan uvid u poslovanje tvrtke, što je veliki plus za reputaciju poduzeća na svjetskom tržištu. 

Utjecaji

Na razini Mediterana pak, postoji samo 20-ak hotelskih kompanija koje su spremne izvještavati i kontinuirano slijediti standarde. Kada bi više poduzeća izvještavalo, možda bi određene ekonomske i političke odluke u Hrvatskoj bile donešene s drugačijim ishodom jer bi se svijest o utjecajima pojedinih poduzeća promijenila. 

Kada bi se standardi za mala i srednja poduzeća prilagodili mogućnostima samih poduzeća i zahtjeve usmjerili na dostupne podatke koje je lako prikupiti, izvještavanje bi bilo moguće. Standarde bi trebalo prilagoditi većini poduzeća u pojedinoj zemlji.

Promjene i mogućnosti

Europska Unija pokušala je odgovoriti na brojne prigovore kompanija paketom “Omnibus” za izmjene i dopune Direktiva, koji još nije u potpunosti zaživio. Očekuje se da će CSRD  biti sužena i da će pravila biti jednostavnija za korisnike, ali suštinska ideja o korporativnom izvještavanju o održivosti ostaje. 

Da se nešto promijeni potrebno je proširiti znanje i informirati javnost, a zadatak struke je inovativnim idejama prilagoditi kompleksne standarde na nivo malih i srednjih poduzeća te uputiti prijedlog Vladi RH, pa zatim Europskoj Uniji za amandman zadnje Direktive. 

Saznaj više!

Ako želiš saznati više o ovome i ostalim projektima, posjeti našu web stranicu. Kako ne bi propustio/la najnovije informacije o radu Udruge, zaprati nas na društvenim mrežama – Facebooku, Instagramu, Linkedlnu, TikToku i YouTubeu. Pretplati se i na dvotjedni newsletter kako bismo te mogli obavijestiti o aktualnim projektima na mail.