Dugoročno ulaganje

U novom blogu donosimo vam priču o ulaganju, procesu koji često kola javnim diskursom pod parolama “formula uspjeha”, “prilika koju ne smijete propustiti” i slično. Kroz zanimljive i jednostavne primjere, cilj nam je približiti koliko je dugoročno ulaganje slojevit, često dugotrajan, ali u konačnici mudar potez koji može itekako nagraditi one koji rade savjesno, ustrajno i malim koracima.

Štednja i ulaganje ključ su financijskog uspjeha. Ali prije svega, koja je razlika i zašto bismo uopće ulagali? Najvažnija razlika između štednje i ulaganja visina je rizika i stopa prinosa. Držanje novca u banci ili keša u čarapi pod jastukom niskog je rizika, ali dugoročno je ipak gubitak. Znamo da pod utjecajem inflacije novac gubi na vrijednosti. S druge strane, mogući prinosi od ulaganja obično su znatno viši. Možemo onda zaključiti da je ulaganje strategija rasta u kojoj se na određeno vrijeme odričemo neke količine novca kako bismo ga uložili u neku klasu imovine koja nam u budućnosti može donijeti dodatne prinose.

Ovo nikako nije pitanje jednog ili drugog. Štednja je preduvjet. Idealno, pojedinac bi trebao prvo osigurati štednju za hitne slučajeve, odnosno novac koji je dostatan za nekoliko mjeseci života bez prihoda. Nakon toga, vrijedi razmisliti o ulaganju i to onom dugoročnom. Slijedi nekoliko dobrih argumenata zašto su dugoročna ulaganja u konačnici bolja za većinu ljudi i kako se na taj način smanjuje rizik od gubitka.

Naravno, u mladosti je više prostora za greške i matematički se isplati više riskirati, općenito u životu, ali i što se tiče investiranja na tržištima kapitala. Potencijalni rizici su puno niži kada imamo nekoliko desetljeća radnog vijeka ispred sebe.

Složena kamata

Poznati američki investitor Warren Buffet napisao je da svoje bogatstvo može pripisati tome što živi u SAD-u, dobrim genima i eksponencijalnoj moći složenog kamatnog računa. Naravno, na prva dva atributa ne možemo računati, ali i mi možemo imati koristi od onoga što generira složena kamata. Što je to uopće složena kamata, najbolje je objasniti na primjeru.

Zamislimo da položimo 1.000 eura na štedni račun s godišnjom kamatom od 5%. Nakon prve godine zarada od 50 eura pridodaje se početnoj glavnici pa sada na računu imamo 1.050 eura. U drugoj godini kamata od 5% obračunava se na novu glavnicu, što znači da zarađujemo 52,50 eura, a ukupna glavnica postaje 1.102,50 eura i tako dalje.

Kao i sa svim drugim stvarima u životu, nema uspjeha preko noći. To jednostavno ne postoji u svijetu investiranja, barem ne za veliku većinu. Najvažnija stavka kod složene kamate je vrijeme i zato je važno naučiti biti strpljiv. Zašto je dobro krenuti što ranije najbolje je objasniti još jednim primjerom.

Zamislimo roditelje koji su željeli djetetu osigurati dobar financijski start i odlučili stavljati sa strane 100  eura svaki mjesec.  Ti roditelji odlučili su svakog mjeseca uložiti u dugoročni fond dionica, s prosječnom godišnjom stopom rasta od 5%, a sve dividende su reinvestirali.

S napunjenih 25 godina, ukupno uloženih 30 tisuća eura naraslo je na oko 60,128 eura. Polovicu toga iznosa, 30,128 eura činila je dobit od rasta i reinvestiranih dividendi. Možemo nastaviti i dalje. Njihovo dijete je odlučilo nastaviti ulagati po 100 eura. Do 30 godine dobit od rasta  približno je 47,714 eura.  Daljnih deset godina, dobit dostiže 104,208 eura.

Diverzifikacija ili načelo « ne stavljaj sva jaja u jednu košaru »

Ulaganje u dionicu jednog poduzeća izlaže nas riziku te jedne dionice. Upravo zato je diverzifikacija jedan od ključnih postulata svakog  investicijskog procesa. Glavni cilj je raspršivanje rizika raspodjelom ulaganja u više klasa imovine poput dionica, obveznica, nekretnina, fondova i ostalih financijskih instrumenata. Idealno bi bilo posjedovati više investicijskih klasa.

Vrlo jednostavan način ulaganja su ETF-ovi. Riječ je o fondovima koji su uglavnom pasivni i sadrže na stotine ili čak  tisuće vrijednosnica. Kupovinom samo jednog ili nekoliko ETF-ova možemo dobiti maksimalnu diverzifikaciju uz relativno niske troškove. ETF-ovi su omogućili malim ulagačima da pasivno investiraju u tržišne indekse. Prvi javni indeksni otvoreni fond nastao je daleke 1975. godine, a pratio je S&P 500 (indeks koji sadrži dionice 500 najvećih kompanija kojima se trguje na američkoj burzi). Čak i malim ulaganjima možemo dobiti izloženost stotinama, pa i tisućama kompanija, smanjiti rizik i dugoročno pratiti rast tržišta.

Dollar-cost averaging

Povijest je pokazala da se dugoročno investiranje gotovo uvijek isplati, odnosno da je od najvećeg značenja to koliko smo dugo na tržištu. Umjesto da špekuliramo i pokušavamo nadmudriti tržište kupovinom kada su cijene niske i prodajom kad su visoke (što je ravno nemogućem za pogoditi), pravi ključ je strpljenje i  strategija automatiziranog ulaganja nekog fiksnog iznosa tijekom duljeg vremenskog perioda u neku klasu imovine. Ta se strategija naziva dollar-cost averaging. Ideja je da ne pribjegavamo emocionalnim odlukama i otklonimo stresove tako da se ne obaziremo na trenutne fluktuacije na tržištu, jer krize dolaze i prolaze (kao na primjer bear market), već se fokusiramo na dugoročne ciljeve po prinicpu set it and forget it. Na koncu, prosječan čovjek nema ni dovoljno vremena ni znanja redovito proučavati tržište.

Stvaranje navike

Prije početka ulaganja važne su dvije stvari. Prvo, moramo znati s koliko novca uopće raspolažemo i koliko možemo staviti sa strane. Za jednog studenta budžetiranje je vrlo izazovno, ali uz nekoliko kreativnih strategija ipak se može uštedjeti nešto novca. Iz mojeg iskustva, nakon što dva mjeseca nisam gotovo upalio TV u stanu, otkazao sam jednu streaming uslugu i odlučio sam staviti tih 10 eura sa strane. Jer zašto plaćati nešto što ne koristim? Siguran sam da i vi možete otkriti gdje vam curi u budžetu. Time dolazimo do drugog koraka, a to je stvaranje ušteđevine za hitne slučajeve. To za početak može biti dobar temelj, a  ključ je, bez obzira na iznos koji odvajate, u disciplini i stvaranju navike stavljanja novca na stranu, bilo da je to svaki dan, tjedan ili jednom na mjesec.

Treba  napomenuti i to da ne postoji neki univerzalno najbolji oblik ulaganja, on zapravo ovisi o tome koliko očekujete zaraditi,  koliko novca možete odvojiti te vremenskom horizontu ulaganja. Svatko, ovisno o kriterijima, bira što je najbolje za sebe. Ključno je detaljno se informirati, raspitati se o svim uvjetima korištenja i mogućim troškovima te dobro odvagati prije donošenja odluke.

 Saznaj više!

Ako želiš saznati više o ovome i ostalim projektima, posjeti našu web stranicu. Kako ne bi propustio/la najnovije informacije o radu Udruge, zaprati nas na društvenim mrežama – Facebooku, Instagramu, Linkedlnu, TikToku i YouTubeu. Pretplati se i na dvotjedni newsletter kako bismo te mogli obavijestiti o aktualnim projektima na mail.